Srbi su zarobljeni u vlastite mitove |
Riječ stručnjaka - Thomas A. Emmert, američki profesor srednjovjekovne povijesti i stručnjak za srpski kosovski mit
Srbi su zarobljeni u vlastite mitove
"Slobodna Dalmacija", 21. jul, 2005. | Tomislav Klauški
ZIDOVI Kad danas gledam srpsku povijest i naročito Kosovski mit, zaključujem da su u određenom smislu Srbi bili zatvoreni u mitove. Srbi kao da su stvorili zidove, zatvorili duh u toj povijesti. To nije dobro za njihovu budućnost, pa ni za današnji svijet. SLAVLJE Srbi sigurno nisu prvi u svijetu koji slave poraz. Ali ovo je nešto specijalno, naročito nakon što je mit proširen na tvrdnju da su Srbi nebeski narod... Pravoslavni monasi bili su jedini intelektualci u srednjovjekovnoj Srbiji i tijekom povijesti sve je filtrirano kroz Crkvu. Upravo zato, taj mit je dobio specifičan karakter
Američki profesor srednjovjekovne povijesti Thomas A. Emmert već tri desetljeća proučava povijest Srbije, a naročito Kosovski mit. O toj temi već je objavio dvije knjige, a ovih dana u sklopu inicijative znanstvenika iz cijelog svijeta o proučavanju deset najvećih jugoslavenskih kontroverzi intenzivno obilazi Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Prošlog tjedna posjetio je Srebrenicu i suđelovao na obilježavanju deset godina najvećeg genocida na europskom tlu od Drugoga svjetskog rata.
Koju će poziciju Srebrenica zauzeti u srpskoj povijesti?
- To je zanimljivo pitanje. Svijet je već zaključio da je srebrenički masakr najveći genocid u Europi nakon Drugoga svjetskog rata i da će ostati simbolom etničkog rata krajem dvadesetog stoljeća. Nešto poput Varšavskog geta naših dana. Sada se postavlja pitanje kad će Srbi kao narod biti spremni prihvatiti odgovornost. Ne odgovornost u smislu da je svaki Srbin kriv za zločine, kao što ni svaki Amerikanac nije bio kriv za Vijetnam, ali u demokraciji svaki narod mora prihvatiti neku odgovornost.
Jesu li Srbi spremni za to?
- Mislim da još nisu. Vidimo to u anketama. Žrtva i odgovornost
Je li to neobično?
- Nijemci su prihvatili odgovornost za nacističke zločine, ali ponajviše zato što je Njemačka nakon rata imala veći pritisak da to učini. Srbija u ovom trenutku još nije na stupnju da njezin narod prihvati tu odgovornost, ona mora stvoriti novu povijesnu svijest. Ne može se držati starih mitova prema kojima su Srbi uvijek žrtve. Jer, ako je čovjek samo žrtva, kako može prihvatiti odgovornost? To će, bojim se, trajati dosta dugo.
Može li pomoći neki pritisak izvana, kao na primjeru Njemačke?
- Pa, Srbija je već bila pod sankcijama, pa su rezultati bili polovični. Mislim da bi srpski narod sam morao doći do tog stupnja. Prvi korak je učinjen već nakon prikazivanja ubojstava Škorpiona na beogradskoj televiziji.
Mnogi se Srbi sad brane da nisu znali za takve zločine. Ali sad kad znaju, što će učiniti s tom informacijom? Čak i kad se te informacije probijaju u srpsko društvo, dojam je da nema bitnih pomaka u prihvaćanju odgovornosti. Zašto?
- Srpsko društvo oduvijek je bilo prilično zatvoreno. Za razliku od njega, Hrvatska je oduvijek, pa i geografski, bila otvorenija svijetu. Srbi kao da su stvorili zidove, zatvorili duh u toj povijesti. Svojedobno sam u Americi napisao jedan članak pod naslovom "Zatvorenici povijesti" i kad danas gledam srpsku povijest i naročito Kosovski mit, zaključujem da su u određenom smislu Srbi bili zatvoreni u mitove. To nije dobro za njihovu budućnost, pa ni za današnji svijet.
Kako je moguće da događaj od prije sedam stoljeća toliko ukorijenjen u svijest društva?
- Svaki narod ima neke mitove, ali teško je razumjeti gđe leži kosovski mit. Sedamdesetih godina pisao sam doktorat u Beogradu o ulozi Kosovskog mita na srpsku povijesnu svijest. Tih godina često sam bio u Srbiji za Vidovdan. Međutim, tada taj praznik nitko nije obilježavao. Jasno, nije bio službeni praznik, ali i u crkvama se okupljalo tek stotinjak ljudi kako bi ljubili kosti cara Lazara. Kolektivna svijest
Uvijek kažem da je vrlo nesretna okolnost za Srbiju i za cijelu regiju bila činjenica da se 600. obljetnica kosovske bitke poklopila upravo s raspadom Jugoslavije. Taj korijen Kosovskog mita usađen je negđe u svijesti srpskog društva, političari su ga zalijevali i on je proklijao. Upravo zbog tog korijena srpska svijest može biti manipulirana.
Ima li sličnih primjera u svijetu?
- Srbi sigurno nisu prvi ljudi u svijetu koji slave poraz. Ali ovo je nešto specijalno, naročito nakon što je mit proširen na tvrdnju da su Srbi nebeski narod, da je Kosovo srpski Jeruzalem i tome slično. Pravoslavni monasi bili su jedini intelektualci u srednjevjekovnoj Srbiji i tijekom povijesti sve je filtrirano kroz Crkvu. Upravo zato taj mit dobio je specifičan karakter. Političari i intelektualci
Bi li se svijest srpskog društva mogla promijeniti simboličnim isprikama vladajućih političara? Mnogi su očekivali da će se Boris Tadić ispričati u Srebrenici, ali on to nije učinio. Je li to unazadilo Srbiju na putu prihvaćanja odgovornosti za zločine?
- U sklopu našeg projekta o suočavanju s jugoslavenskim kontroverzama želimo stvoriti zajednički nazivnik između intelektualaca i znanstvenika u ovoj regiji i pobjeći od uskih nacionalističkih verzija događaja na Balkanu. Ako neki hrvatski znanstvenici uspiju sa srpskim kolegama napisati pravu istinu o događajima na ovim prostorima, a ljudi poput Tadića to usvoje, tada bi to bilo veoma važno. Problem je u tome što je Srbija tijekom 20. stoljeća bila ovisna o intelektualcima, očekujući od njih da brane srpstvo. Najbolji primjer za to je Memorandum SANU. Mi mislimo da intelektualci i politički lideri danas imaju obvezu mijenjati diskurs.
Je li uopće moguća uspješna simbioza intelektualaca i političara, nakon svih loših iskustava? Kojim intelektualcima se može vjerovati, a koji se političari mogu promijeniti?
- Nisam naivan da će političari slušati intelektualce. Možemo se samo nadati da ćemo nešto promijeniti. Mi se sastajemo s političarima u regiji, informirali smo ih o projektu i tražili od njih neki znak da bude novi korak. Nadamo se da će političari slušati istinu. Srbija bez Kosova
Koliko bi daljnja sudbina Kosova mogla ojačati kosovski mit u srpskom društvu ili ga možda smanjiti?
- To je vrlo zanimljivo pitanje na koje ja nemam precizan odgovor. Mogu samo reći da je Srbija umorna od Kosova. Nisam vidio najnovije ankete, ali vjerujem da se mnogi Srbi žele pomiriti sa činjenicom da će izgubiti Kosovo.
Pa ipak, vladajući političari ne žele to priznati, i dalje govore da je Kosovo dio Srbije.
- Ranije doista nisam mogao zamisliti da Srbi mogu mirno živjeti bez Kosova. Ali danas vjerujem da nemaju drugo rješenje. Čak i u vezi Republike Srpske. Ljudi u Srbiji moraju shvatiti da nije baš tako važno, kad su jednom osigurana ljudska prava na temelju Europske unije, hoće li Kosovo biti unutar srpske države. Mislim da bi dovoljna bila garancija da Srbi mogu posjećivati Gračanicu i druge manastire na Kosovu, da se srpski građani mogu vratiti u svoje domove na Kosovu, jer drugog rješenja jednostavno nema. Ako Srbi to ne prihvate, situacija bi uvelike mogla podsjećati na spor Židova i Palestinaca.
Koja je uloga Haaškog suda u prihvaćanju odgovornosti?
- Nema pozitivnog rješenja bez uhićenja Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Ne možemo dalje bez tih uhićenja. Mi bismo u projektu htjeli da svaka strana prizna svoju odgovornost za zločine. U etničkim ratovima, bez obzira na agresiju, svaka strana ima neku odgovornost. Ali nijedna strana ne može priznati odgovornost, dok glavni krivci ne budu uhićeni.
Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar
Kontrola nad pendrekom
"Danas", 22. jul, 2005. | R.D.
Kabinet ministra unutrašnjih poslova predlaže u Nacrtu zakona o policiji da se ukine Služba generalnog inspektorata i da se uvede sektor unutrašnje kontrole koji bi kontrolisao zakonitost rada policije. Predloženi tekst podrazumeva i to da ministar može istragu da prepusti "nekoj drugoj organizacionoj jedinici, ukoliko predmet vršenja unutrašnje kontrole prevazilazi nadležnost sektora unutrašnje kontrole, ili je povezan sa drugim delima, ili se radi o predmetu velike društvene opasnosti".
Mladićev čuvar penzionisan preko noći
"Blic", 22. jul, 2005. | Tanja Nikolić-Đaković - Nikola M. Jovanović
Dragomir Krstović, pukovnik Vojske SCG i šef obezbeđenja Ratka Mladića do 2002. godine, penzionisan je preko noći. Vest o penzionisanju saopštena mu je, kako „Blic“ saznaje, juče ujutro na sastanku sa načelnikom Generalštaba Draganom Paskašem i načelnikom Vojnobezbednosne agencije Svetkom Kovačem.
U službi gospodina predsednika
"Vreme", 21. jul, 2005. | Tatjana Tagirov
Kako je po nalogu haškog optuženika i tad predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića (sve u cilju eliminacije političkih protivnika), Ulemek postupajući iz niskih pobuda, nakon više održanih sastanaka na Institutu bezbednosti u Beogradu i na drugim neodređenim mestima, za ubistvo Stambolića, odnosno atentat na Draškovića izdao nalog pripadnicima kriminalne grupe koju je oformio.
Sumporna kiselina po Glavaševu receptu
Feral Tribune, 21. srpnja | Drago Hedl
Kad je Feral u svibnju 2000. godine prvi put pisao o ubojstvu Čedomira Vučkovića, te razotkrio laži Slobodnog tjednika da je riječ bila o atentatoru na “Oca Slavonije”, kako se poetski izrazio novinar tog tabloida, Branimir Glavaš pozvao je najmanje jednu osobu kako bi pokušao utvrditi odakle cure informacije. “Našli smo se u osječkom Hotelu Central”, rekao je Feralu tadašnji Glavašev sugovornik. “Pitao me jesam li vidio tekst, a kad sam odgovorio potvrdno, rekao je: ‘Evo ti telefonskog broja koji je na raspolaganju 24 sata. Bude li te itko ikada zvao i pitao što oko toga, prva osoba koju ćeš zvati sam ja’.”
Slučaj "Glavaš” – Ako je tačno, zašto se toliko čekalo?
"Dnevnik", 22. jul, 2005. | E.D.
Osiječki novinar „Feral Tribjuna” Drago Hedl pokrenuo je proteklih dana čitavu lavinu komentara i reagovanja u hrvatskoj ali i srpskoj javnosti člankom “Ubijali smo po Glavaševu naređenju”. Hedl je više puta pisao o zločinima nad civilima u Osijeku tokom 1991. i 1992. godine i svaki put je upirao prstom u Branimira Glavaša, tadašnjeg sekretara u Sekretarijatu za narodnu odbranu opštine Osijek a današnjeg prvog političara Slavonije.
http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2005&mm=07&dd=22&nav_id=173118 |
|