"Da se ne zaborave",


ROVINJ - Ovogodišnji, četvrti po reduSusreti hrvatskih manjina s književnicima u Hrvatskoj održani su od 18. do 20 listopada, a započeli su otvaranjem izložbe knjiga izvandomovinske književnosti "Da se ne zaborave", autorice Branke Bezić Filipović, voditeljice splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika. U prostorima Hrvatskog književnog društva "Franjo Glavinić" u Rovinju izložbu su otvorili Ana Bedrina, voditeljica pulske podružnice Hrvatske matice iseljenika, Branimir Crljenko, predsjednik HKD-a, te Mario Sošić, izvršni voditelj Susreta. Predstavljena su djela književnika koji pišu na hrvatskom i na jezicima svojih domicilnih sredina – njemačkom, talijanskom, engleskom, mađarskom, rumunjskom, makedonskom, slovenskom, češkom i portugalskom jeziku. Istoga dana, nakon otvaranja izložbe, u Multimedijalnom centru slijedilo je svečano otvaranje Susreta, gdje su se, uz organizatore, prisutnima obratili predstavnici grada Rovinja (dogradonačelnik Marino Budicin), Hrvatskoga sabora, saborske zastupnice Ivana Sučec Trakoštanec i Ivanka Roksandić- iz Odbora za nacionalne manjine i MVPEI –a, Ivan Zeba iz Odjela za manjine. Pozdravnim pismom ravnateljice Hrvatske matice iseljenika Katarine Fuček sudionike je pozdravila Ana Bedrina.
U govorima je istaknuto zadovoljstvo dosadašnjim Susretima koji su kroz ove četiri godine pokazali koliko je važno povezivati književne krugove hrvatskih manjina, međusobno i s književnicima u RH, kao jedan vid učvršćivanja veza između domovinske i iseljene Hrvatske. Naglašeno je kako su, zbog nejednako reguliranih ili nepostojećih prava hrvatskih manjina u susjednim zemljama, ovakvi susreti nužni radi poticanja književnog stvaralaštva, kao i poboljšanja i usklađivanja prava hrvatskih manjina s europskim zakonima. Na književnoj večeri ulomke iz svog stvaralaštva predstavili su Antonija Baksa-Srnel, Nikola Benčić, Jasminka Domaš, Vladimiro Gagliardi, Robert Hajszan, Pavlo Holovčuk, Desanka Matijević, Ljerka Totch-Naumova, Nevenka Nekić, Ivan Ott, Miroslav Sindik, Milica Milka Steković, Drago Šaravanja i Šimun Šito Ćorić.
Drugi dan Susreta već tradicionalno obuhvaća znanstveni skup, kojemu su predsjedali Ana Bedrina, Ivan Jurković, Mario Sošić i Đuro Vidmarović. Izlaganja na skupu obuhvatila su široki spektar književno-društvenih tema: o tome kako sačuvati posebnost pojedinaca, odnosno manjina, a istodobno biti integrirani u globalno društvo govorila je Jasminka Domaš; Šimun Šito Ćorić govorio je o prozi u hrvatskom izvandomovinstvu od 1945. do 1990.; Drago Šaravanja predstavio je hrvatske i australske pjesnikinje Ivanu Bačić-Serdarević i Dušku Crmarić-Salečić, Robert Hajszan je predstavio tjednik »Kršćanske hrvatske novine«; Nevenka Nekić je govorila o romanu fikcije književnice Iris C. De Corbavia; Sanja Vulić o Ruži Silađev i dijalektalnom stvaralaštvu Hrvata u Bačkoj. O Vatroslavu Jagiću govorio je Pavlo Holovčuk, a Snježana Hefti o hrvatskoj manjini Italije kao promicatelju hrvatskog jezika, književnosti i kulture. Snježana Trojačanec govorila je o europskim standardima zaštite i hrvatskim manjinama u Makedoniji, Ljerka Totch-Naumova o materinskom jeziku i čuvanju identiteta Hrvata Makedonije, Miroslav Sindik i Desanka Matijević o položaju hrvatske manjine u Crnoj Gori, popraćeno stihovima Miroslava Sindika. Antonija Baksa-Srnel, podrijetlom iz Međimurja, govorila je o književnostima dviju domovina - Hrvatske i Slovenije , Milka Milica Steković o ulozi hrvatske kulturne udruge Novog Mesta u zaštiti svijesti o pripadnosti. Petar Hategan je govorio o obnavljanju pokidanih veza hrvatske manjine u Rumunjskoj, s naglaskom za poboljšanje uvjeta školovanja tamošnje hrvatske mladeži, kako bi se moglo usmenu književnost i običaje u pisanom obliku sačuvati za nove naraštaje. Za kraj je Đuro Vidmarović govorio o tome nameće li Europa Hrvatskoj standarde zaštita manjina kakve sama niti ima, niti poštuje.
Uz izlaganja, sudionici su u diskusiji upozorili na mnoge neriješene i nedorečene situacije u kojima književnici hrvatskih manjina žive i stvaraju. Stoga je jedan od zaključaka bio da se više poradi na postizanju europskih standarda o položaju hrvatskih manjina u inozemstvu. Izlaganje Snježane Hefti iz Milana, inače predsjednice Saveza hrvatskih zajednica u Italiji, posebno je potaklo snažnu diskusiju oko prava hrvatske manjine u Italiji. Njezin je zaključak bio kako, osim prava priznatih moliškim Hrvatima, u Italiji ne postoji zaštita prava Hrvata kao nacionalne manjine. Ona smatra da je potrebno potpisivanje novog memoranduma o zaštiti manjina između dviju država, u koji bi se unio princip recipročnosti. U diskusiji je također istaknuta nedovoljna medijska pozornost za kulturu općenito, pa se tako i o književnicima hrvatskog podrijetla, pisali oni na hrvatskom jeziku ili na jezicima svojih sadašnjih domovina, u Hrvatskoj ne zna gotovo ništa. Šimun Šito Ćorić je stoga, u suglasju s još nekoliko književnika, naglasio kako treba vrjednovati i poticati, ne samo književno stvaralaštvo hrvatskih manjina, već i književno stvaralaštvo u hrvatskom iseljeništavu uopće. Predložio je umrežavanje krugova hrvatskih pisaca izvan domovine, čime bi svako novo djelo bilo prezentno književnicima u Domovini i izvan nje. Ta rasprava o potrebi “ubaštinjavanja” izvandomovinske književnosti rezultirala je osnivanjem Inicijativnog odbora koji će započeti rad na izradi web stranica za izvandomovinske književnike.
Treći dan Susreta posvećen je upoznavanju Istre. Sudionici su posjetili Pulu i jugoistočnu obalu Istre, a o povijesti toga kraja govorio je povjesničar Ivan Jurković iz Pule. U selu Raklju su posjetili rodnu kuću književnika i znanstvenika Mije Mirkovića, poznatog pod pseudonimom Mate Balota, danas uređenu kao memorijalni muzej.
Ovogodišnji Susreti organizirani su pod pokroviteljstvom i uz materijalnu potporu Ministarstva kulture, Matice hrvatske, MVPEI, Hrvatske matice iseljenika i Grada Rovinja.

Izvor: HMI
http://www.mojportal.hr/iseljenistvo/iseljenistvo/odrzani_rovinjski_susreti