Djela zavedena pod bosanski jezik |
Djela zavedena pod bosanski jezik
Djela srpskih i hrvatskih pisaca zavedena pod bosanski jezik Djela srpskih i hrvatskih pisaca koji žive i rade u BiH, Narodna i univerzitetska biblioteka BiH katalogisala je u Kooperativnom onlajn bibliografskom sistemu i servisu, kao knjige napisane na bosanskom jeziku.
Književnici i bibliotekari iz RS iznenađeni su ovim činom, jer smatraju da srpski i hrvatski pisci imaju svoj maternji jezik kojim pišu i da je ovakav postupak neprimjeren za zajednički internetski katalog NUB BiH i NUB RS, koji se nalazi u COBISS sistemu BiH.
U NUB BIH ističu kako je njima veoma teško određivati jezik književnika koji svoja djela donose u ovu ustanovu, ako oni sami ne žele da kažu kojim jezikom pišu i čiju književnost stvaraju.
"Nečuveno je da su ljudi u NUB BiH u posljednjih godinu dana, pored toga što na novim karticama stavljaju srpskim i hrvatskim književnicima da pišu na bosanskom jeziku, i stare kartice prepravljaju u bosanski jezik, što je neprimjereno, jer ti pisci pišu svojim jezikom. NUB BiH po ovome što se tamo radi ne može više biti nacionalna, ona je nosilac jedne ideje i jedne politike i to je politika bosanske nacije i bosanskog jezika", tvrdi Ranko Risojević, književnik i direktor NUB RS.
Do ovakvih grešaka dolazi zbog toga što se lingvisti još nisu odredili po pitanju jezika, smatraju bibliotekari u FBiH.
Enver Kazaz, profesor na Odsjeku za književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na optužbe da se lingvisti nisu odredili o nazivu jezika kojim pišu i govore narodi u BiH, kaže da su to polupismene i neutemeljene izjave bošnjačkih nacionalista.
"Kome nije jasno kojim jezikom pišemo i govorimo, neka pogleda Ustav BiH i tamo će vidjeti da postoje tri jezika bosanski, srpski i hrvatski", rekao je Kazaz, dodavši da je "čista budalaština što se srpskim piscima pod jezik stavlja bosanski".
"Pošto nismo dobili precizne smjernice, mi smo za jezik kojim autori pišu označavali ili po mjestu rođenja pisca ili prema državi u kojoj je djelo nastajalo", kazala je Bedita Islamović iz NUB BiH.
Risojević naglašava da se mnogi književnici iz RS bune na ovakvu katalogizaciju njihovih djela, te da će se boriti da se to ispravi.
"Nekako ćemo se snaći sa savremenicima, ali šta ćemo sa klasicima? U Sarajevu je Petar Kočić katalogizovan pod kod bosanskog jezika, a on je bio glavni protivnik nekadašnjeg vještačkog pravljenja bosanskog jezika", istakao je Risojević.
"Čak 54 knjige Ive Andrića su podvedene pod bosanski jezik, što je nelogično ako se zna da je on, osim rane poezije, pisao ekavicom", istakao je Risojević, dodajući da je upoznat sa postojećom listom.
Banjalučki književnik Ranko Pavlović kaže da je on srpski pisac iz BiH jer piše na srpskom jeziku.
"Jezik je jedino sredstvo književnog iskazivanja. Pišem srpskim, a ne bosanskim ili bošnjačkim kako bi to bilo primjerenije nazvati", kazao je Pavlović, kojem je knjiga "Srž" upisana pod bosanski jezik.
Slična situacija je sa Rankom Preradovićem iz Banjaluke, kojem je "Dnevnik ništenja" iz 1970. godine upisan pod djelo napisano bosanskim jezikom.
"Ta knjiga je napisana ekavicom i ako je takvo djelo zavedeno pod bosanskim jezikom, onda ovdje ništa nije normalno", istakao je Preradović.
S druge strane, pisci iz FBiH smatraju da pišu na bosanskom jeziku i da su dio bosanske književnosti.
Faruk Šehić kaže da svoja djela stvara na bosanskom jeziku i smatra da "je to isti jezik kao druge tri varijante, srpskog, crnogorskog i hrvatskog jezika i da ga svi savršeno razumiju".
"Svako od nas ima pravo da jezik kojim piše i govori naziva kako želi", precizirao je Šehić.
Goran Samardžić, književnik koji živi u Sarajevu, a rođen je u Beogradu, kazao je da piše na bosanskom jeziku, te da svoju književnost, iako je temeljena na njegovim doživljajima iz Beograda naziva bosanskom.
"Moja književnost je bosanska, jer sve ono što sam u Beogradu doživljavao krčkalo se i nastajalo ovdje u Sarajevu", rekao je Samardžić.
Diskusije
Ranko Risojević je rekao kako su započeli diskusije gdje će navesti sve ove pisce koji se, kazao je, ne mogu i ne smiju više ovako katalogizirati.
"Ako ćemo stvarati zajednički katalog, onda se to ne smije dešavati", kazao je Risojević.
COBISS
COBISS, koji je oformljen na prostoru bivše Jugoslavije, a članice su mu sve zemlje, izuzev Hrvatske, sastavljena je lista na kojoj su procentualno zastupljena djela bh. pisaca napisana na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku.
http://www.banjalukalive.com/Drushtvo/Drushtvo/Djela__zavedena_pod_bosanski_jezik_200709096358/ |
|