SRBISTIKA I SERBOKROATISTIKA U SAD |
SRBISTIKA I SERBOKROATISTIKA U SAD
Intervju Lingvisti�kih aktuelnosti iz serije �Srbistika na strani�
Ragovaramo sa Prof. Waylesom Browneom (Vejlz Braun), jednim od vode�ih ameri�kih serbokroatista. Za po�etak da�emo njegove bio-bibliografske podatke.
Diplomirao je lingvistiku i slavistiku na Univerzitetu Harvard, postdiplomski studij kod Chomskog na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), slu�ao je predavanja R. Jakobsona na oba spomenuta univerziteta. Specijalizacija je bila u Novom Sadu 1964�65. kod profesora P. Ivi�a i M. Ivi�. Predavao je slavensku lingvistiku na univerzitetima Yale i Brown, proveo vi�e godina na Filozofskom fakultetu u Zagrebu rade�i na Kontrastivnim projektima kod prof. R. Filipovi�a, kod kojeg je i odbranio doktorat 1981. pod naslovom Relativna re�enica u hrvatskom ili srpskom jeziku u pore�enju s engleskom situacijom. Predaje (s prekidima) od 1974. na univerzitetu Cornell u malom mjestu Ithaca (dr�ava New York). Bavi se srpskohrvatskim jezi�kim materijalom u svim standardnim oblicima, zatim drugim ju�noslavenskim i balkanskim jezicima. Pored spomenutih, predaje i poljski, staroslavenski i dr. jezike. U prou�avanju tih jezika primjenjuje op�elingvisti�ke metode, a koristi dobivene podatke i spoznaje za razvitak lingvisti�kih teorija.
LA: Na koliko univerziteta i nau�nih ustanova u SAD danas postoji srbistika odnosno serbokroatistika, koliki je prosje�an broj studenata i koje nastavne i nau�ne aktivnosti? Koji su najaktivniji centri?
WB: Ni na jednoj ustanovi u SAD ne postoji ni srbistika ni serbokroatistika u smislu odsjeka, kao ni predmeta iz kojeg se mo�e ste�i diploma. (Mo�e, naravno, biti tema za magisterij odnosno doktorat iz slavistike, lingvistike ili komparativne knji�evnosti.) Jezik se predaje na ca. 30 ustanova u okviru dodiplomskih i/ili postdiplomskih studija slavistike ili rusistike, negdje svake godine a negdje prema
potrebi odnosno kad studenti to zahtijevaju. Obi�no se nudi samo prva godina ili prva i druga, vrlo rijetko tre�a. Broj studenata u razredu varira od 1 do 15. Svi nemaju slavistiku �pod A�, �ak ve�inom se radi o studentima sa sasvim drugih smjerova (npr. arhitekture, ekonomije, historije, prava, tehnike), koji su upisali jezik kao pomo�ni predmet ili radi li�nog interesa. Po mom iskustvu ca. polovica njih u�i� jezik iz li�nih razloga (djed ili baka iz ju�noslavenskih krajeva, momak ili djevojka iz istih, ljubav prema folkloru i narodnoj muzici, �elja da se pru�i pomo� izbjeglicama i stradalima u ratu u Bosni). Najnoviji podaci o ukupnom broju studenata u SAD odnose se na jesen 1998, a skupila ih je Modern Language Association iz New Yorka. �Srpskohrvatski� je te godine u�ilo 66 dodiplomskih i 12 postdiplomskih studenata na ukupno 10 ustanova, zatim 76 vojnih lica. Za �hrvatski� je naveden samo jedan univerzitet sa svega jednim studentom. �Srpski� prema navodima tri ustanove u�ilo je 22 dodiplomaca plus 15 postdiplomaca. Knji�evnost biv�ih jugoslavenskih naroda se mnogo rje�e predaje nego �to je slu�aj s jezikom, svega na desetak univerziteta: Harvard, Columbia, Ohio State University, University of California at Berkeley, University of California at Los Angeles, University of Chicago, University of Kansas, Indiana University, University of Michigan, University of North Carolina, University of Wisconsin u gradu Madison. To bi po mojoj procjeni bili ujedno i najaktivniji centri. Svoj univerzitet tu ne ubrajam zbog odsutnosti knji�evnosti, iako na Cornellu postoji izvjestan broj interesenata za Bosnu i dr. ju�noslavenske zemlje. Posebno treba pomenuti i pohvaliti posje�ene ljetne te�ajeve ovog i drugih jezika koje organiziraju Indiana University, University of Pittsburgh i Arizona State University.
LA:� Koliko se u toj oblasti promijenilo od ranih devedesetih? Da li su mijenjani nazivi, koncepcija? Kakav je odnos srbistike prema drugim serbokroatisti�kim granama. Kako su sva na�a politi�ka zbivanja uticala na broj studenata?
WB: Malo se promijenilo u pogledu naziva. Na ve�ini fakulteta, ako se jezik i spominje, naziva se kao prije srpskohrvatski. Velika je inercija na na�im fakultetima u pogledu mijenjanja naziva ve� postoje�eg predmeta. Broj studenata je, �ini se, ne�to ve�i nego �to je u prosjeku bio tokom 70�80-ih godina dvadesetog vijeka, ali porast nije dramati�an. To �to se na temelju istog jezi�nog materijala oblikovalo vi�e standardnih oblika, predstavlja jednu vrlo privla�nu okolnost za teoreti�ara, ali i jednu od najve�ih nevolja za pedagoga. Naime potrebe studenata mogu biti razne, me�utim, vrlo je malo stru�njaka koji bi bili u stanju da pomognu jednom studentu da se izrazi bez pogre�ke na srpskom standardu, drugom da ne�to ka�e na na�in prihvatljiv za predstavnike hrvatskog standarda, a tre�em da govori onako kako je prihva�eno u Bosni. Za stru�njaka je to te�ko, pa makar bio izvorni govornik jednog od standarda, a za slavistu kojem je ovo drugi ili tre�i jezik (prvenstveno je, recimo, rusist, odnosno polonist), sasvim nemogu�e. Prije devedesetih godina bilo je mnogo lak�e putovati u Jugoslaviju nego u bilo koju drugu slavensku zemlju, pa bi na�i slavisti �esto i rado boravili u SFRJ, me�utim, sada mogu i�i nesmetano u zemlju za koju se interesiraju, a rje�e osje�aju razloga da jedan dio� boravka u Evropi posvete jednoj od ju�noslavenskih dr�ava. Desila se svakako jedna va�na promjena u svijesti intelektualne javnosti koja negativno uti�e na interes za srbistiku. Nisam sociolog a ni istra�iva� javnog mi�ljenja, pa mogu samo poku�ati da opi�em o �emu se radi. Prije par generacija pojam 'rat' nije obavezno imao negativan prizvuk, nego bi publika u jednom konkretnom slu�aju pokazala razumijevanja za fakti�kog pobjednika, u drugom bi stala na strani nesu�enog pobjednika, a u stvari �rtve. Pojam ratne slave nije bio nepoznat. Sada, me�utim, va�no je samo to tko je koga slao u rat i protiv koga. Ako je jedna strana ratovala protiv civila, u minusu je u o�ima suvremene publike. Ratnu slavu je smijenila svijest o ratnoj neslavi. To potencijalno ote�ava recepciju srpske kulture i knji�evnosti. Ako na� �italac lijepe knji�evnosti vidi da se kod najve�ih srpskih pisaca jedanput veli�a uspje�an pohod na muslimane civile, a drugom prilikom valorizira uzdr�avanje od ratovanja protiv naoru�anog neprijatelja, te�e �e shvatiti o kakvim je vrijednostima rije� nego �to je ranije bio slu�aj. S tim u vezi dao bih sasvim konkretnu preporuku, v. odgovor na sljede�e pitanje.
LA: Kako vidite budu�nost srbistike i serbokroatistike u SAD? Posebno, �ta treba uraditi da ova istra�iva�ka oblast u Americi ne zamre?
WB: Treba svakako nastaviti s odr�avanjem ljetnih te�ajeva za strane studente. Ako se �ele privu�i i ameri�ki studenti i stru�njaci, trebalo bi se uzeti u obzir da nastava u Americi, za razliku od Evrope, po�inje ve� krajem augusta/avgusta, tako da je kurs koji se odrzava u septembru manje atraktivan za na�e ljude. Treba sastaviti, izdati i u�initi dostupnim vi�e pomagala za studente jezika i knji�evnosti. Postoje ud�benici jezika, ali nijedan nije savr�en, u svima postoje krupni nedostaci, va�ni pojmovi ostaju bez obja�njenja, koriste se rije�i, a u rje�niku nisu definirane, obja�njenja na engleskom jeziku nisu dostupna studentima kojima je engleski maternji jezik i sl. Nema rje�nika tipa Collins Praktyczny Slownik Angielsko-Polski, Polsko-Angielski koji bi se izri�ito obratio stranom studentu, dakle, rje�nika koji bi za svaku imenicu dosljedno naveo genitiv singulara i nominativ plurala, konjugaciju i aspekt svakog glagola, pade�(e) uz glagol i sl. (Postoji veliki Bensonov rje�nik koji je me�utim preskup i preop�iran da bi ga svaki strani student mogao nabaviti i nositi sa sobom.) U pogledu nauke o knji�evnosti situacija je, �ini mi se, sasvim analogna. U biv�im jug. republikama postoji mno�tvo ud�benika, ali su svi sastavljeni za doma�e studente, za one koji ve� znaju koje se sve vrijednosti podrazumijevaju u nacionalnoj knji�evnosti. Trebalo bi sastaviti ud�benik srpske (sli�no i bosanske, hrvatske, crnogorske) knji�evnosti koji bi pru�io tuma�enje doti�ne knji�evnosti, njenog historijskog razvoja i uzajamnosti sa susjednim i svjetskim knji�evnostima na na�in razumljiv za stranog studenta po�etnika, naravno u �to objektivnijem i �to manje takmi�arskom duhu. Rekoh �u�initi dostupnim�, a to zahtijeva dodatni komentar. Dostupna je ona publikacija koja se mo�e naru�iti u jednom ili vi�e primjeraka, platiti kreditnom karticom ili li�nim �ekom i primiti u razumnom roku. Prakti�ki je nedostupno, zbog razlike izme�u ameri�kog i evropskog bankovnog i po�tanskog sistema, ono �to se mora platiti uplatnicom/doznakom na ra�un br. taj i taj. Jo� jedno dragocjeno pomagalo bio bi korpus tekstova na srpskom standardu dostupan preko interneta i u kojem bi se mogli na�i primjeri upotrebe pojedinih rije�i i izraza. Momentalno postoji korpus bosanskih tekstova na adresi http://www.tekstlab.uio.no/Bosnian/Corpus.html i hrvatski korpus na http://www.hnk.ffzg.hr/Default.htm. I jedan i drugi korpus mi je od velike pomo�i kako u istra�iva�kom radu, tako i u prakti�koj nastavi. Hrvatski korpus je mnogo op�irniji (ca. 8 miliona rije�i prema 1,5 miliona u Bosanskom) ali je bosanski pretra�iva� znatno razvijeniji od hrvatskoga. O kori��enju korpusa u slavistici v. �lanak �You always forget something...� koji �e uskoro izaci u radovima sa skupa Formal Approaches to Slavic Linguistics t. 9. Posebnu nevolju za profesora jezika (pored ve� navedenih) predstavlja pojava kvaziizvornog govornika, tj. studenta koji je ne�to malo nau�io kod ku�e, a sad vi�e nije u stanju da svoje parcijalno znanje pro�iri i unese popravke. Na to sam obratio pa�nju u �lanku prije desetak godina (v. Knji�evnost i jezik 1990. knj. 37 br. 3). Korisno bi bilo na te�ajevima za strance u zemlji (tj. tamo gdje su uzorci studenata najbrojniji) provoditi op�irnija lingvisti�ka i psiholo�ka istra�ivanja pojave� kvazigovornika i eventualno tra�iti na�ina da im se pomogne.
Wayles Browne, Assoc. Prof. of Linguistics
Department of Linguistics
Morrill Hall 220, Cornell University
Ithaca, New York 14853, U.S.A.
tel. 607-255-0712 (o), 607-273-3009 (h)
fax 607-255-2044 (write FOR W. BROWNE)
e-mail: ewb2@cornell.edu
http://www.komunikacija.org.yu/komunikacija/casopisi/lingakt/II_5/d024/html_ser_lat |
|