Razgovor novinara u Opatiji

Mediji i etika

Razgovor novinara u Opatiji

Neminovno bavljenje uzaludnim poslom

Od 13. do 15. oktobra u Opatiji je održan drugi skup glavnih urednika i vodećih novinara Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore (istina, iz Crne Gore niko od pozvanih nije došao, što ne menja zvanično određenje skupa). Skup je organizovao SEEMO - South East European Media Organization - iz Beča, agilna organizacija koja pokušava da poveže vodeće ljude iz medija sa Balkana. Gotovo je pravilo da na ove skupove ne dolaze predstavnici prodržavnih i bulevarskih medija, što unekoliko umanjuje mogućnost konfrontacije. Tolerantnost organizatora vidljiva je i iz napomene da su zvanični jezici: bosanski, hrvatski, srpski i engleski. No, ni to ne pomaže uvek.
Izgleda da drugi imaju bolje mišljenje o nama pa su skup pozdravili gradonačelnik Opatije, zatim Antonela Ćerazino, u ime OEBS-a, i Johan Fric, direktor Međunarodnog press instituta iz Beča. Zvanični deo rada počeo je slikom stanja u medijima BiH (Samra Lukin, Boram Network), Hrvatskoj (Ante Gavranović, Privredni vjesnik) i Srbije (Đorđe Zorkić, Beta). Da ne bi Gavranovića, koji je situaciju u Hrvatskoj predstavio u nešto blažim tonovima, ostala bi slika totalnog medijskog mraka, haosa i nemorala, o čemu je Zorkić najupečatljivije govorio. Zrinka Vrabec Mojzes, urednica Radija 101 iz Zagreba, potrudila se da pokaže kako u Hrvatskoj stanje nije mnogo bolje, ako se ne govori samo o pozitivnim stvarima. Time je kompletiran uvod za centralnu raspravu, narednog dana, o medijima i etici.
Uvod u raspravu dao je Johan Fric, direktor bečkog Pres instituta, inače vrsni poznavalac medijske situacije u jugoistočnoj Evropi, koji se opredelio za načelno izlaganje počev od činjenice da je Institut do sada organizovao sedam seminara za obuku novinara iz regiona na temu istraživačkog novinarstva. Po njegovom shvatanju, profesionalno i stručno bavljenje istraživačkim novinarstvom olakšava otkrivanje povreda moralnih pravila. Centralno pitanje je odbrana ljudskih prava i to prevashodno sa pravnog aspekta, očišćenog od politike. Drugo važno pitanje je korupcija, gde se neminovno dolazi u sukob sa moćnim političkim i biznis interesima. Korupcija je transnacionalna pojava i danas u 71 zemlji postoje monitoring grupe koje ocenjuju stepen korupcije. Privatni mediji jesu nešto intenzivniji u otkrivanju korupcije, ali selektivno, jer se nalaze u poziciji sukoba interesa i prećutkuju informacije koje nisu poželjne vlasnicima medija. Novinari su ti koji imaju etičku obavezu da se bore za potpunu informaciju i to mogu učiniti samo držeći se visokih profesionalnih standarda i posedujući adekvatno obrazovanje. Oglašavanje u medijima, koje je jedan od osnovnih izvora prihoda, istovremeno je i izvor uticaja na njih, čemu se valja odupreti.
Posle ovog načelnog izlaganja usledila je lavina primera i analiza kako se krše moralni kodeksi i kako nema nikoga ko bi bio u stanju da autoritativno ukazuje, pa i sankcioniše raspirivanje mržnje, neobjektivnost, tendenciozno uništavanje ličnosti... Veran Matić, B 92, je izrekao tvrdnju da se za 500 evra može uništiti svaka ličnost u Srbiji. Zoran Udovičić, Media plan institut, Sarajevo: "Reč, zvuk i slika i danas su u službi mržnje. Od četiri najokorelija sejača mržnje u BiH dvojica više nisu među živima, jedan je postao ambasador, a jedan profesor novinarstva". Gordana Vilović, ICEJ, Opatija: "Manjine, etničke, religijske, seksualne, su pod strahovitim pritiskom netolerancije. Borba za tiraž još više potencira odsustvo moralnosti i neznanje". Dragutin Lučić, predsednik Hrvatskog novinarskog društva: "Na konstataciju OUN da hrvatski mediji sistematski krše etička pravila odgovor je 'Oni nas mrze'. Vlasnici imaju interes da se krši etika. Hrvatski mediji ubiru 426 miliona evra od oglasa i služe tim izvorima sredstava. Etičko veće HND nema nikakvu mogućnost uticaja, njegove zaključke o povredama kodeksa čak niko ne objavljuje". Najdrastičniji primer uslova u kojima rade mediji skloni da očuvaju profesionalnost i doslednost jeste pozicija B 92, čiji novinari žive pod stalnim pretnjama ubistvom, podmetanjem bombi, a policija ne želi da ih štiti, što je možda i bolje, jer profesionalne ubice često potiču iz njenih redova. Napadi su svakodnevni, kao i grafiti protiv te kuće koji se neprekidno obnavljaju. Jedan srpski ministar poručuje glavnom uredniku B 92 da će ga ubiti! U tim okolnostima etika je bajka.
Jasno je da druge teme i izlaganja nisu plenile istu pažnju iako su zainteresovano saslušane. Na primer: Pavol Mudri, predsednik SITA agencije iz Bratislave, iako, kako tvrdi, poznaje i sam dobar deo izrečenih problema ipak smatra da je u lakšoj situaciji koja omogućava da se njegova agencija bori za potpunu informaciju o čitaocima, vlastima, sponzorima, kako bi izbegla zloupotrebu uticaja. Tomas Bauer, profesor komunikacija iz Beča, govorio je na temu komunikacija koje unificiraju različitosti. Ili izlaganja o tendencijama religioznih institucija da učestvuju u vlasti i kroje politiku, Mirka Đorđevića (domaći aspekt) i Milutina Mitrovića (međunarodni aspekt), koja su saslušana sa pažnjom, naročito Mirka Đorđevića, ali je odmah posle njih nastavljena rasprava vredi li se baviti doslednošću, etikom i profesionalizmom uz saznanje da je to prilično uzaludan posao. Vredi, mišljenje je Olivera Vujovića, SEEMO Beč, jer se jedino tako, uz napor i otpor, uslovi mogu na dugi rok popraviti.
Milutin Mitrović

http://www.republika.co.yu/370-371/11.html