U Sloveniji ukinuta diskriminacija istospolnih zajednica |
U Sloveniji ukinuta diskriminacija istospolnih zajednica
IAKO SE CRKVA I KONZERVATIVCI ZGRAŽAJU, SLOVENIJA SE ZA RAZLIKU OD HRVATSKE PRIDRUŽILA VEĆINI EUROPSKIH ZEMALJA KOJE SU UKINULE DISKRIMINACIJU ISTOSPOLNIH ZAJEDNICA
Od danas gejevi i lezbijke mogu pred matičara
Dok je u Hrvatskoj propao prijedlog da se istospolnim zajednicama omogući registrirati njihovo partnerstvo, nakon što je od strane HDZ-ovog desnog krila proglašen blasfemičnim i bogohulnim, pravom pravcatom Sodomom i Gomorom, u susjednoj Sloveniji istospolni partneri moći će se od danas vjenčati pred matičarem, na zgražanje Crkve i konzervativaca.
Koordinatorica lezbijske sekcije LL pri ljubljanskom ŠKUC-u dr. Tatjana Greif ipak smatra da neće biti nikakve navale, jer mnogi uopće ne znaju za takvu mogućnost. Naime, pravilnik o registraciji istospolnih zajednica stupa na snagu baš danas, točno godinu dana nakon što je, nakon donošenja u slovenskom parlamentu, objavljen u slovenskom službenom listu. Kako je taj dan pao na nedjelju, registracija će zapravo početi u ponedjeljak.
Ekonomski interesi
"Ni brak nije baš na dobrom glasu u našoj zajednici, pa tako neće biti ni ovaj oblik partnerstva", objašnjava Greif i dodaje kako će u narednim tjednima ipak mnogi pristupiti i tom formalnom činu registracije svojih zajednica.
Naime, učinit će to zbog ekonomskog interesa i reguliranja svakodnevnih, životnih problema. Uostalom, i brak je ne samo emotivna, nego i ekonomska zajednica. "Ljudima u trajnim vezama, koji dugo žive zajedno, to će značiti puno, jer je bilo slučajeva da su partneri izbacivani na ulicu nakon smrti svoga partnera, poslije 30 godina provedenih pod istim krovom", objašnjava aktivistica Greif. Takvi slučajevi završili su pred Europskim sudom za ljudska prava, ali još nema pravorijeka.
Nisu u rodbinskoj vezi
Ipak, udruge koje u Sloveniji zastupaju prava istospolnih zajednica imaju mnogo prigovora na zakon, smatrajući ga diskriminatornim, jer partnerima odriče status rodbinske veze i ostavlja ih bez prava na stjecanje socijalnih, zdravstvenih i drugih prava.
Mnoge slovenske udruge imaju puno prigovora na zakon, a i ŠKUC-ova lezbijska sekcija LL već sada zahtijeva promjenu zakona o registraciji istospolnih zajednica, smatrajući ga tek prvim korakom u uvođenju zakonodavne ravnopravnosti za istospolne zajednice. Prema objašnjenju dr. Greif, institut registriranog partnerstva, koji uređuje probleme poput nasljeđivanja i stanarskog prava, doprinosi sigurnosti partnera, ali povećava i ukupnu stabilnost države. Također, na simboličkoj razini to je znak društvenog priznanja i smanjenja stigmatizacije istospolnih parova.
Ne bojkotirati ga
Stoga dr. Tatjana Greif traži promjenu naziva registracija u neutralni termin, uvođenje socijalnih prava i mogućnost socijalnog i zdravstvenog osiguranja preko zaposlenja partnera, reguliranje prava na usvanjanje.
"Smatramo da registrino partnerstvo ne štiti interese partnera istoga spola u istoj mjeri u kojoj zakonodavstvo štiti partnere različitog spola", ističe Greif tvrdeći da ta nejednakost sadrži elemente protuustavne diskriminacije. "Gejevi i lezbijke su kao manjinski dio populacije ranjiva durštvena skupina, koja je podvrgnuta većem stupnju siromaštva i socijalne isključenosti, a ona pak vodi u veću socijalnu ugroženost."
Iako, dakle, ima cijeli niz prigovora na slovenski zakon, dr. Greif misli da će zakon ipak funkcionirati i da bi bilo pogrešno bojkotirati ga.Socijalna sigurnost uvjet je za stabilnost partnerskih odnosa. A upravo o tom partneskom odnosu, koji se temelji na obostranoj pripadnosti i trajnoj solidarnosti, ovisi kvalitet svakodnevnog života svakog čovjeka – ne samo onih koji su istospolno orijentirani – budući da je samo na taj način moguće osigurati emocionalnu sigurnost i zaštititi integritet pojedinca.
Vjenčanja ipak u drugim prostorijama i bez kumova
U svim slovenskim općinama, osim u jednoj jedinoj, istospolni brakovi sklapat će se u drugim prostorijama, a ne u onima u kojima se odvijaju muško-ženska vjenčanja, što predsjednik Društva za initegraciju homoseksualnosti Mitja Blažič smatra uvredljivim.
Partneri ili partnerice moći će pristupiti tom svečanom činu pod uvjetom da su punoljetni, slobodnom voljom, ako nisu u srodstvu s partnerom (ili partnericom), a barem jedan partner morat će imati slovensko državljanostvo, kao i u slučaju heteroseksualnog braka.
Prostorije u kojima će partneri potpisivati svoje "da" morat će biti dobro osvjetljene i prikladno uređene, a službenu registraciju partnerstva obavljat će matičar u prisustvu partnera, no ne i kumova kao svjedoka pri sklapanju bračne zajednice.
Istospolna vjenčanja moći će se u većini općina zakazati bilo koji radni dan, dok je jedino Kopar odredio samo jedan dan u tjednu za tu namjenu. Neki slovenski aktivisti prigovaraju i da zakon ne dopušta svečanost prilikom registracije istospolnih zajednica, no dr. Greif kaže kako nitko ne brani partnerima da dođu pred matičara u svečanim odijelima ili haljinama, da ih pred matičnim uredom dočekaju njihovi rođaci i prijatelji, kako bi sa slavljenicima proslavili stupanje u zajednicu.
Istospolna parnerstva u Europi
Danska – 1989. prihvatila zakon o registriranoj zajednici za osobe istoga spola
Norveška – 1993. donijela zakon o registriranoj zajednici za za osobe istoga spola
Švedska – 1994. prihvatila zakon o registriranoj zajednici za osobe istoga spola
Island – 1996. uveo kohabitaciju za homo i heteroseksualne parove
Nizozemska – 1997. donijela Zakon o registriranom partnerstvu, a prva u Europi 2000. godine dopustila homoseksualne brakove
Belgija – 1998. uvela zakon Cohabitation legale, a onda, nakon Nizozemske, i legalizaciju homoseksualnih brakova
Francuska – 1999. prihvatila zakon o civilno ugovoru
Njemačka – od 2001. gejevi i lezbijke mogu sklapati registrirana partnerstva
Italija – neka su područja, poput Pise i Bologne, uvela registar kohabitacije
Velika Britanija – 2001. neka su područja (London, Manchester) uvela registrirano partnerstvo
Španjolska – 2005. legalizirala homoseksualne brakove
Mađarska – uvela kohabitaciju za homo i heteroseksualne parove
Češka – donijela zakon o registriranom partnerstvu
Latvija – donijela zakon o registriranom partnerstvu
Denis Romac, Novi list
Objavljeno: 24.Jul.2006 18:40
http://www.lori.hr/index.php#news_924
|
|