Podjelom na kantone sačuvati BiH |
Duško ČIZMIĆ MAROVIĆ
Dobrano zakašnjeli pregovori BiH i EU koji uskoro, izgleda, ipak počinju, bitno će se razlikovati od svih dosadašnjih iskustava EU: ovdje se ne radi o prilagođavanju jedne države europskim standardima, nego o prerastanju jednog provizorija - Daytonskog - u stabilnu državu. Zato je dragocjeno da je o BiH - nakon toliko nacionalističke ostrašćenosti, stranačkog politikantstva i ekonomističke kratkovidnosti - progovoreno i znanstvenim argumentima. Riječ je o knjizi Mirjane Kasapović sa zagrebačke politologije "Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država" (Politička kultura, Zgb 2005.).
Komparativna studija slučaja BiH - tako autorica predstavlja svoju knjigu koja ne ostaje samo na analizi i dijagnozi stanja. U razgovoru za Novi list Kasapovićka kao "ključni unutarnji čimbenik koji je doveo i do urušavanja bosanskog društva i države početkom devedesetih godina" navodi svođenje BiH na lažnu povijesnu perspektivu razdoblja od 1945., u kome su vjerski i etnički sukobi postojali, ali su bili prikriveni i suzbijani. Taj period doživljava se kao temeljna, takoreći vječna značajka bosanskog društva… Toj iluziji posebnu težinu dali su međunarodni akteri, unoseći novu koncepcijsku zbrku.
Problemi BiH samim se novcem riješiti ne mogu - inače bi se riješili i u Španjolskoj i Belgiji… Sve bi političke elite morale revidirati svoju političku strategiju: bošnjačka onu o unitarnoj građanskoj državi, srpska o nacionalnoj državi, a hrvatska o borbi za treći entitet. Približavanje stanovišta trebalo bi voditi federaciji koja bi se sastojala od šest do osam etničkih kantona različitih oblika kulturne, privredne i političke suradnje. U tim bi se uvjetima etnički nacionalizam napokon mogao pretvoriti u etnički regionalizam koji ne bi ugrožavao ni opstanak ni blokirao razvoj Bosne i Hercegovine.
http://www.slobodnadalmacija.com/20051020/kolumne03.asp
dostęp: 1 sierpnia 2006
|
|