Regionalizam u kulturi |
Regionalizam u kulturi
Što zapravo znači regionalizam u hrvatskoj kulturi, postoji li regionalna kultura i u kojim se oblicima ona izražava, kakva je njezina zastupljenost u enciklopedijama i književnosti - to su samo neka od pitanja na koja su odgovore pokušali dati okupljeni
ZAGREB - Dan hrvatske knjige, 22. travnja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica obilježila je okruglim stolom o temi Regionalizam u hrvatskoj kulturi i knjizi s posebnim osvrtom na enciklopedije, koji je u svome reprezentativnom, ali polupraznom predvorju održala u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža. Što zapravo znači regionalizam u hrvatskoj kulturi, postoji li regionalna kultura i u kojim se oblicima ona izražava, kakva je njezina zastupljenost u enciklopedijama i književnosti - to su samo neka od pitanja na koja su odgovore pokušali dati ravnatelj NSK Josip Stipanov, ravnatelj LZ-a Vlaho Bogišić, sveučilišni profesori Joško Božanić, Vinko Brešić i Robert Matijašić, zatim Damir Boras, Sanja Fabijanić, Višnja Flego, Bruno Kragić i Đurđica Križman-Zorić iz LZ-a te Antun Vujić, glavni urednik Hrvatskog leksikona.
Iskoristivši priliku da javnost obavijesti kako je ovih dana razgovarao o pokretanju enciklopedije Bosne Srebrene, "u kojoj LZ M. Krleža neće biti niti partner", kao i da je 500 primjeraka ne baš jeftine Istarske enciklopedije na promociji u Puli razgrabljeno začas, Vlaho Bogišić je govorio i o nekim svojim iskustvima s regionalizmom i izbjegavanju naslovljavanja nekih knjiga kao dubrovačka ili slavonska književnost. Da se kod nas još uvijek zazire od regionalizma, potvrdio je i Joško Božanić iz Splita, podsjetivši da Hrvatska ima 17 posto mediteranske obale, ali još uvijek nedovoljno pažnje poklanja svojoj mediteranskoj komponenti pa, primjerice, do Anićeva rječnika za imena morskih riba nije bilo mjesta u našoj leksikografiji, jer su smatrana stranim korpusom. Vinko Brešić je ustvrdio kako je postmodernistički regionalizam u Hrvatskoj reakcija na globalizaciju, odnosno amerikanizaciju, ali i posljedica naše novije povijesti, dobivanja države nakon kojega se govor o regijama više ne doživljava kao ugrožavanje nacionalnog interesa. "Nitko ne može jasno definirati regije, ali to ne znači da se možemo praviti kao da one ne postoje", naglasio je Brešić.
V. LAUŠIĆ
http://www.slobodnadalmacija.hr/20050423/kultura02.asp
dostęp: 1 sierpnia 2006 |
|