Hrvatska pisana riječ kroz stoljeća


Subota, 24. travnja 2004.


--------------------------------------------------------------------------------




Hrvatska pisana riječ kroz stoljeća
Jedinstven uvid u hrvatsku pisanu kulturu / Njemački utjecaj na hrvatski jezik i izdavaštvo / Prve hrvatske novine izlazile na njemačkome
ZAGREB, 23. travnja – Izložba »Tri pisma – tri jezika«, hrvatskih pisanih spomenika i tiskovina kroz stoljeća, otvorena je 21. travnja u nazočnosti više od 400 posjetitelja u Württembergische Landesbibliothek u Stuttgartu, stoji u priopćenju Glavnoga konzulata Republike Hrvatske u Stuttgartu. Na izložbi su bili nazočni visoki gosti iz Republike Hrvatske – predsjednik RH Stjepan Mesić, dr. Marijan Mlinarić, ministar unutarnjih poslova RH, Davor Božinović, predstojnik Ureda Predsjednika RH, general zbora Josip Lucić, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga RH, i drugi.
Izložba je otvorena u okviru Tjedna hrvatske kulture u Baden-Württembergu pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade RH dr. Ive Sanadera i ministra predsjednika BW Erwina Teufela, a riječ je o projektu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
U priopćenju se navodi kako je na početku oduševljenu brojnu publiku pozdravio ravnatelj Württembergische Landesbibliothek dr. Hannsjörg Kowark, te izrazio svoju zahvalnost predsjedniku Stjepanu Mesiću na velikoj časti koju je ukazao svojom nazočnošću na otvorenju izložbe. Ravnatelj je zahvalio Generalnom konzulatu RH u Stuttgartu, Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu i svim djelatnicima ustanove kojoj je na čelu na velikom trudu koji su uložili da je ova izložba otvorena u Stuttgartu.
Veleposlanica RH u SR Njemačkoj dr. Vesna Cvjetković Kurelec je naglasila važnost izložbe u kulturnom povezivanju naroda Hrvatske i Njemačke. Ministar za europske integracije Ch. E. Palmer, koji je započeo svoj pozdravni govor s »dragi prijatelji Hrvatske«, pozdravio je među ostalim brojne Hrvate nazočne na izložbi, te obavijestio nazočne o završetku rada na Njemačko-hrvatskom univerzalnom rječniku, autora prof. dr. Josipa Matešića i skupine autora s Hrvatske katedre na Sveučilištu u Mannheimu.
O velikoj izložbi je govorio dr. Josip Stipanov, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vrhunski glazbeni ugođaj priredili su studenti u klasi naše proslavljene operne pjevačice Dunje Vejzović koji su izvodili glazbu Ivana Lukačića. Isti je dan održana i konferencija za tisak na kojoj su bili nazočni hrvatski i njemački novinari.
Izložba je do sada najveći i najpotpuniji prikaz hrvatske pisane riječi u razdoblju od ranoga srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. Prve tiskovine, misali, Biblije, natpisi i arhivski dokumenti (više od 170 eksponata) pružit će posjetiteljima jedinstven uvid u hrvatsku pisanu kulturu te predočiti da su Hrvati stoljećima pisali na tri pisma (glagoljica, latinica i hrvatska ćirilica) i govorili na tri jezika (hrvatski, crkvenoslavenski i latinski).
Velik dio izložbe je posvećen glagoljici, kao najstarijem pismu u Slavena. Za povjesničare, jezikoslovce ova je izložba izvanredna prilika da upoznaju izvanredno vrijedne hrvatske originale i faksimile. Uz eksponate iz fundusa NSK u Zagrebu i Staroslavenskog instituta u Zagrebu izložene su i vrijedne tiskovine iz fundusa württemberške glavne knjižnice, između ostalih, najstarija knjiga hrvatskog autora Nikole Modruškog »Oratio in funere Petri Cardinalis S. Sixti« iz 1474. i vrlo značajne tiskovine iz 16. stoljeća.
Među ostalim, izloženi su i Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. i knjiga Marka Marulića »De institutione bene vivendi« iz 1506./1507.
Ovom izložbom naglašava se značenje hrvatsko-njemačkih kulturnih veza, za koje postoje brojni primjeri. Njemački utjecaj na mlađi hrvatski jezik i izdavaštvo također je jedan od dokaza povezanosti dvaju naroda u prošlosti, čemu svjedoči činjenica da su prve hrvatske novine »Kroatische Korrespondent« izišle 1789. na njemačkom jeziku u Urachu.
Š. I.
Vjesnik