Premijera glagoljice u glasovitom Trinity Collegeu


Preuzeto iz Vjesnika od 21. veljače 2001.

Premijera glagoljice u glasovitom Trinity Collegeu

Uz izložbu "Discovering The Glagolitic Script Of Croatia"
što je upravo završena u Velikoj dvorani glasovite Knjižnice
Trinity Collegea u Dublinu

Izloženi spisi na glagoljici koji su nastali
u razdoblju od 11. do 20. stoljeća




Izložbu prati i opsežan katalog-knjiga na engleskom jeziku u kojem tekstove potpisuju: Radoslav Katičić, Anica Nazor, Josip Bratulić, Frane Paro i Hana Breko / Izložba u Trinity Collegeu jest prvo sustavnije predstavljanje hrvatske glagoljice u svijetu

Izložba pod nazivom "Discovering The Glagolitic Script Of Croatia" autorice Anice Nazor koja je bila postavljena u Velikoj dvorani Knjižnice Trinity Collegea u glavnom gradu Irske Dublinu, zatvorena je u utorak, a prema podatcima domaćina, taj projekt Ministarstva kulture Republike Hrvatske dnevno je razgledalo oko 600 posjetitelja. Posebnu je pozornost izazvao i katalog izložbe, publikacija na engleskome jeziku, koja je svojim sadržajem i više od uobičajenog kataloga, jer, uz fotografije u boji svih izložaka i njihove detaljne opise, donosi i nekoliko tekstova najistaknutijih hrvatskih stručnjaka - Radoslava Katičića, Anice Nazor, Josipa Bratulića, Frana Para i Hane Breko, koji s raznih gledišta osvjetljuju širi sklop hrvatske kulture te povijesti i značenje glagoljskog pisma od 11. do 20. stoljeća. Spomenuta publikacija, koju je izdala "Erasmus naklada" iz Zagreba, ujedno je i prvi opsežniji prikaz glagoljice na jednom od svjetskih jezika, pa svoje značenje ima i neovisno o izložbi.

O važnosti i posebnosti glagoljice govori i sam izložbeni prostor u kojem su bili smješteni različiti glagoljaški zapisi. Naime, Knjižnica Trinity Collegea je jedna od najstarijih istraživačkih knjižnica na svijetu, a posjeduje najveću zbirku manuskripata i tiskanih knjiga u Irskoj. Od 1801. godine ta knjižnica posjeduje ekskluzivno pravo za umnožavanje starih rijetkih britanskih i, naravno, irskih publikacija ikada izdanih. Glasovita je knjižnica osnovana kada i sam Trinity College 1592. godine, darom kraljice Elizabete. Izložba glagoljice je postavljena u "Dugoj sobi" u Staroj knjižnici, koja je izgrađena između 1712. i 1732. godine, po projektu Thomasa Burgha. "Duga soba" ima gotovo 65 metara, a u njoj se čuva oko 200 tisuća najstarijih knjiga koje posjeduje Knjižnica. Najveće blago koje Knjižnica čuva jest "Book Of Kells" - zasigurno jedan od najvažnijih pisanih spomenika svjetske kulture. To je bogato ukrašen manuskript koji sadrži sva četiri evanđelja, a nastao je oko 800. godine. Ujedno, taj je manuskript i najsačuvaniji artefakt koji je preživio od srednjeg vijeka do danas. "Book Of Kells" je svakako i svojevrstan zaštitni znak Trinity Collegea, kojeg godišnje razgleda oko 500 tisuća posjetilaca.

U katalogu-knjizi koja prati izložbu "Discovering The Glagolitic Script Of Croatia" kustos za manuskripte u Trinity Collegeu dr. Bernard Meehan piše da je do prije nekoliko mjeseci hrvatsko glagoljaško pismo bilo uvelike zanemarivano u svjetskim kulturnim i znanstvenim krugovima. Međutim, to je pismo važan svjedok kulturne povijesti i razvoja Hrvatske, a ujedno to pismo i spomenuti razvoj imaju vrlo velike sličnosti s razvojem i kulturnom poviješću Irske. Obje države, Irska i Hrvatska, slične su veličine, obje su se stoljećima borile za svoju nezavisnost, obije imaju vrlo veliko značenje na graničnim područjima Europe i kao posljednje, ali možda i najvažnije, i irsko i hrvatsko umjetničko stvaralaštvo kroz vjekove je bilo nadahnuto snažnom kršćanskom tradicijom i vjerom. Kao što je glagoljica jedan od simbola Hrvatske, tako su i "Book Of Kells" i drugi slični manuskripti vrlo bitno obilježje irske kulturne tradicije.

Dr. Meehan zapaža da je tijekom stoljeća glagoljica bila vrlo važno sredstvo za pronošenje evanđelja, te da su brojne sličnosti između glagoljice i "Book Of Kells", ponajviše u ukrasnim elementima. Sličnost se očituju u upotrebi istih simbola koji, naravno, imaju isto značenje. Trokut predstavlja Sveto Trojstvo, krug prisutnost Boga i križ mučeništvo i smrt Isusa Krista. Kao kod "Book Of Kells", tako i kod glagoljaškog pisma dekoracija se u potpunosti odnosi samo na vjeru, po kojoj je Riječ Božja u oba slučaja usko povezana s imaginacijom autora koji su ih oslikali.

Zapisi na glagoljici, njih 70-ak, što su izloženi u Knjižnici Trinity Collegea, razdijeljeni su u 14 cjelina, kronološkim redom od 11. do 20. stoljeća. U prvoj cjelini izložen je samo jedan zapis, i to najstariji "Kločev glagoljaš" iz 11. stoljeća. Riječ je o jedinom sačuvanom takozvanom "Starom slavenskom kanonu". Najvjerojatnije je nastao u Hrvatskoj početkom 11. stoljeća, a bio je u upotrebi do kraja 15. stoljeća. Sadrži četiri propovijedi istočnih otaca u tjednu muke prevedenih s grčkoga i jednu anonimnu propovijed koja se pripisuje Metodiju. "Kločev zapis" se sastoji od 14 stranica, 12 ih se čuva u Gradskom muzeju u Trentu, a dvije u Ferdinaneumu u Innsbrucku. Druga cjelina nosi naziv "Napisi", a predstavlja dva temeljna glagoljaška napisa u kamenu - Valunsku i Bašćansku ploču. Valunska ploča se čuva u istoimenom mjestu na otoku Cresu u Crkvi sv. Marije. Tekst je pisan na dva različita jezika i dva različita pisma što ponajviše govori o etničkom sastavu populacije na otoku Cresu u 11. stoljeću. Bašćanska ploča, temeljni spomenik hrvatske pismenosti, datira se u 1100. godinu i čuva se u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Sadrži 13 redaka, a pronađena je u Baškoj na otoku Krku u Crkvi sv. Lucije. Fragmenti, koji se datiraju u razdoblje od 11. do 13. stoljeća, predstavljeni su u trećoj cjelini. To su: "Budimpeštanski odlomci", fragmenti brevijara i "Apokrifno slovo o blagovještenju". Biblije, psalitari, kazanja i evanđelja svrstani su u četvrtu cjelinu izložbe. Tu spadaju: "Mihanovićev odlomak apostola" koji se datira u 12. stoljeće i "Reimsko evanđelje" iz 1395. godine, koje se sastoji od dva djela, onoga pisanoga na glagoljici i onoga pisanoga na ćirilici. Međutim, oba su istog formata i sadržaja, s time da se ćirilični napis datira u 11. stoljeće u vrijeme sv. Prokopa Opata, osnivača samostana Sazavra u Bohemiji, a glagoljični napis u 1395. godinu.

Jedna od većih cjelina izložbe je ona peta koja donosi liturgijske knjige. To su: "Misal Kneza Novaka" iz 1368., "Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića" iz 1404., "Newyorški misal" datiran u 15. stoljeće, "Prvi vrbnički misal" iz 1456., "Brevijar popa Mavra" iz 1460., "Drugi vrbnički misal" iz 1462. i "Drugi novaljski brevijar" iz 1495. godine. Šesta izložbena cjelina je vrlo zanimljiva, budući da sadrži samo jedan dokument. Riječ je o cjelini koja ima naziv "Egzorcizam", a sadrži "Amulet" koji se datira u razdoblje 14. i 15. stoljeća. Spis se čuva u Vatikanu, spada u primjerke egzorcističke literature na glagoljičnom pismu. Uz to radi se o jednom od najstarijih svjedočanstava takvih zapisa na hrvatskoj glagoljici. Ornamentiran je crtežem glave Krista (bez aureole), devet inicijala (velikih i malih) i crtežom amuleta u boji u obliku kruga podijeljenog križem. Unutar kruga je ispisano 13 imena hebrejskog Boga i raznih imena grčkoga porijekla. Sadrži molitvu koja traži molitvu za mir i zaštitu od zlih demona. Potom slijedi opsežni egzorcizam koji traži zaštitu nebeskih sila, anđela i svetaca. Dio "Amuleta" je i legenda o sv. Sisinu koji pobjeđuje ženskog demona koji je obuzeo njegovu sestru. Obuzeta demonom sestra je ipak uspjela uništiti svoje sedmero djece. Tu je također i legenda o ženskom demonu koji ubija tek rođenu i nerođenu djecu.

U sedmoj izložbenoj cjelini, pod nazivom "Propovijedi", predstavljen je također samo jedan dokument. Riječ je o "Kvarezimalu i Tlmačenju muki" koje je nastalo 1493. i 1498. godine, a čuva se u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Sadrži dva dijela koji su nastali u razmaku od pet godina.

Posebnu cjelinu čine miješana djela, a to su: "Djela Pavla i Tekle" iz 13. stoljeća, "Nikodemovo evanđelje" (Pazinski fragmenti) s početka 14. stoljeća i "Apokrif o apostolima Andriji i Mateju u zemlji ljudoždera" (Tkonski zbornik) iz prve četvrtine 16. stoljeća. Zasebni dio izložbe čine i statuti i pravilnici u kojem su okupljeni: "Regula sv. Benedikta" nastala krajem 14. stoljeća, "Vinodolski zakon" iz 16. stoljeća i "Vrbnički (krčki) statut" također iz 16. stoljeća.

"Dobrinjska isprava" iz 1100. i "Istarski razvod" iz 1546. godine, uvršteni su u cjelinu pod nazivom "Acta Croatica", a kao posebna cjelina "Registri" predstavljena je Knjiga primitaka i izdataka bratovštine (crkve) sv. Antuna u Belom na otoku Cresu, koja je nastajala između 1572. i 1641. godine. Najveća izložbena cjelina predstavlja tiskane knjige, a u njoj je okupljeno 35 različitih naslova - od misala, brevijara i mirakula do krizmenjaka, abecedarija i testamenata. "Glagoljski abecedarij penitencijara Jurja iz Slavonije" je djelo zasebno izloženo, budući da predstavlja utjecaj glagoljice na ćirilicu. Posljednja cjelina nosi naziv "Od Irske i Engleske do Hrvatske", a predstavlja "Razgovor magistra Polikarpa sa smrću" i "Tundovu viziju", koji se čuvaju u zagrebačkoj NSK, te "Visio Philiberti", "Čistilište sv. Patricija", "Sermo beati Anselmi ad virginem Mariam" iz 16. stoljeća i "Beda Venerabilis" koji se datira između 672 i 735. godine.

(Goran Jovetić)
http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/glagoljica.php