Hrvatska glagoljica u SAD-u

Hrvatska glagoljica u SAD-u - Hrvatsko slovo

Hrvatska glagoljica u SAD-u

Ako vas put dovede u New York, tada nemojte propustiti posjetiti The Pierpont Morgan Library, najvažniju knjižnicu u tome gradu. U njoj ćete naći krasan hrvatskoglagoljski misal pisan oko 1400. - 1410., poznat kao The New York Missal (Njujorški misal). Henrik Birnbaum, nedavno preminuli profesor na znamenitom sveučilištu UCLA (Los Angeles) pretpostavlja da je knjiga pisana ili u okolici Zadra, ili na ličko-krbavskom području. Njegov učenik Andrew Corin, koji radi na istome sveučilištu, obranio je na temu te glagoljske knjige doktorsku disertaciju, koja je objavljena 1991. u SAD-u. Pretisak Njujorškog misala je 1977. objavljen u izdanju uglednog njemačkog nakladnika Verlag Otto Sagner iz Mźnchena i Libera. Čudno je da je pretisak objavljen u Njemačkoj, a ne u Hrvatskoj. Corinova monografija je pisana korektno i akribično, s izuzetkom jezika koji on nazivlje "srpsko-hrvatskim" umjesto hrvatskim. Na sreću, glagoljica je u cijeloj knjizi samo hrvatska, nigdje "srpsko-hrvatska". U uvodu u tu knjigu spomenuti su ugledni hrvatski znanstvenici od kojih je crpio dragocjene podatke: Biserka Grabar, Marija Pantelić, Marica Čunčić, Antun Hek i Darko Deković.

Andrew Corin je ustanovio da je taj glagoljski misal pisalo 11 ruku, što po njemu upućuje na postojanje nepoznatog i velikog hrvatsko-glagoljskog skriptorija. Na kraju njegove studije nalazi se popis od 16 cjelovito sačuvanih hrvatsko-glagoljskih knjiga, uzorno složen u obliku vrlo lijepe i sadržajne tablice. Prošlu jesen sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji održanoj u gradu Krku pod nazivom Glagoljaštvo i hrvatski glagolizam. Ovaj izvrsni poznavatelj hrvatske glagoljice i hrvatskoga jezika danas radi kao prevoditelj u sudu u Haagu (?!).

Njujorški misal bio je početkom XIX. st. u vlasništvu Fredericka Northa, petog grofa od Guilforda. Godine 1830. kupio ga je Sir Thomas Phillips za "kolosalnu svotu novaca" (kako piše Birnbaum u svom uvodu u pretisak). Phillips je bio jedan od najvećih skupljača knjiga u povijesti. Samo popis naslova raznih dragocjenosti u njegovoj zbirci zauzima preko šezdeset opsežnih knjiga. A kakav status je imao taj hrvatski glagoljski misal u njegovoj zbirci? O tome govori podatak iz uvodnog slova Henrika Birnbauma u njemačkom pretisku, da je prigodom svečanih primanja koje je Sir Phillips priređivao za svoje prijatelje ("desserts of manuscripts") naša glagoljska knjiga bila na posebnom mjestu izložena "za divljenje gostiju" ("for admiration of visitors"). Glagoljski misal je 1966. u Londonu otkupila spomenuta njujorška knjižnica. Usput, ta knjižnica posjeduje i najbogatiju zbirku izvornih djela Julija Klovića, znamenitog hrvatskog sitnoslikara.

The Pierpont Library u New Yorku posjeduje i jedan primjerak najstarije poznate hrvatske početnice za djecu iz godine 1527. (tiskane glagoljicom). Stručnjaci ju smatraju luksuznim djelom čak u europskim razmjerima za ono vrijeme. Preostala tri sačuvana primjerka su u Beču (u Nacionalnoj knjižnici), Oxfordu (Bodleian Library) i Petrovgradu (Ruska državna knjižnica). U domovini nema niti jednog primjerka. Objavljen je pretisak.

Sveučilišna knjižnica u Princetonu, SAD, posjeduje jedan list prekrasnog II. vrbničkog misala iz XV. stoljeća. Taj list, pisan nešto prije "otkrića" Amerike, jedini je koji nedostaje u misalu, isječen vjerojatno koncem XIX. ili početkom XX. st. Pronašao ga je James O"Brien godine 1970. u samoj knjižnici. Njegovi pokušaji da list bude vraćen u Hrvatsku, na otok Krk, među korice starog hrvatskog glagoljskog misala gdje je stoljećima stajao, nisu urodili plodom. Ukraden je (točnije, žiletom izrezan) iz te predivne knjige prije stotinjak godina. Danas se nalazi u Princetonu, katalogiziran pod nazivom Garrett MS 25 prema nekom Robertu Garrettu (Magg Brothers iz Londona) koji ga je darovao Sveučilišnoj knjižnici u Princetonu 1942. g. Spomenuti Garrett ga je nabavio oko godine 1920. Bilo bi lijepo da list bude preimenovan u, recimo, Vrbnik MS 25.

Ove godine slavimo 520. obljetnicu prve hrvatske tiskane knjige, znamenitoga glagoljskog misala iz 1483. Sačuvano je desetak primjeraka, od kojih se jedan nalazi u Sjedinjenim Državama, u Kongresnoj knjižnici (The Library of Congress) u Washingtonu, jednoj od najvećih na svijetu. Po jedan primjerak prvotiska je u Državnoj knjižnici u Petrovgradu, Nacionalnoj knjižnici u Beču, dva su u Vatikanskoj apostolskoj knjižnici, a preostala četiri u domovini. Potanje obavijesti o rasutoj hrvatskoj glagoljskoj bašćini mogu se pronaći na internetskoj adresi (www.hr/darko/etf/novih.html).

Hr. slovo BROJ 406 ZAGREB, PETAK 31. SIJEČNJA 2003.